Avioradar koristi kolačiće da bi Vam omogućio jednostavnije i ugodnije korištenje stranice. 

AVIORADAR - Novosti i informacije

Let kasni ! Zašto ?? Odgovor je u jednoj rečenici teško dati

Marina Hinić.

Split Airport (SPU/LDSP)

Jedno je od češćih pitanja s kojim se susreću djelatnici putničkih servisa

Kašnjenja letova su, htjeli mi to ili ne, sastavni dio zračnog prometa današnjice. Koliko god nam išla na živce, zrakoplovne kompanije ih teško mogu izbjeći. Čak i one za koje ćemo reći da su 'dobro vođene'. Zrakoplovi su prilično skupi (primjerice, novi Airbus A320 košta +90 milijuna $),  pa je logično da si zrakoplovna kompanija ne može priuštiti 'bar jedan rezervni' i njegovo održavanje, za slučaj da zatreba. Osim ako se ne radi o zbilja velikim kompanijama.

Ovdje ćemo se zadržati na ovim ne zbilja velikim i na njihovom kratkom (short haul - do 1500km) i srednjem (medium haul -1500 do 4000km) linijskom prometu.

Jedno kašnjenje nikada ne dolazi samo 

Jedan zrakoplov u jednom danu (često i 24 sata istog dana) odradi, ili bi trebao odraditi, najmanje 6 letova (leg). Krene li taj dan iz bilo kojeg razloga sa zakašnjenjem od makar 10 minuta, vrlo je moguće da će do kraja dana kumulativno kašnjenje biti veće od sata. Jer svaki leg je opet iznova izložen istim faktorima koji na kašnjenje mogu utjecati.

Ako zrakoplov za vaš let kasni u dolasku sa nekog prethodnog leta, sigurno je da će i vaš odlazni let kasniti jer je planirano vrijeme na zemlji nemoguće skratiti. Događalo se, ali to su iznimke iz pravila.

Ako je zrakoplov za vaš let na vrijeme stigao ili mu je to prvi leg u danu, dovoljno je da makar jedan od najmanje 6 faktora u procesu na zemlji 'zaškripi' i vaš let opet kasni.

Zahtjevi tržišta, smanjenje troškova i ‘borba za opstanak’, sve više nameću kompanijama maksimalno skraćivanje vremena kojega zrakoplovi provode na zemlji. Jer vrijeme na zračnim lukama košta. Koliko će to planirano vrijeme na zemlji biti, ovisi prvenstveno o tipu zrakoplova (kapacitet, oprema koju koristi itd), o zračnoj luci  (infrastruktura, propisani minimumi vremena itd) i naravno prijevozniku (procedure, ugovorene usluge zračne luke itd).  Tako primjerice, neke LCC (Low Cost Carrier), na nekim zračnim lukama  svojim zrakoplovima Airbus A320  planiraju 30 minuta na zemlji između dva međunarodna leta. Ne koriste usluge čišćenja zrakoplova, cateringa; u zrakoplov ne dopuštaju unošenje više od xy komada ručne prtljage kako bi ubrzale protok putnika kroz putničku kabinu; istovremeno obavljaju ukrcaj putnika i nadopunu goriva.

Zračne luke također propisuju minimalna vremena za transfer putnika između letova (MCT-Minimum Connecting Time). Pa tako Zračna luka u Beču (VIE) za transfer između dva međunarodna leta kaže da je 30 minuta dovoljno. Ako vam let kojim dolazite u VIE kasni samo 5 minuta, veliki su izgledi da nećete stići na sljedeći (transferni) let.

Što sve može poći 'po zlu' 

U operativnim smislu, kašnjenjem leta u odlasku se smatra svako Aktualno vrijeme polaska (ATD - Actual Time of Departure) koje je >3 minute od Planiranog vremena polaska (STD -Scheduled Time of Departure). I ATD i STD se odnosi na trenutak kada zrakoplov napušta svoju parking poziciju.

Svako takvo kašnjenje se registrira. Obaveza je Operatera zračne luke polaska da svim relevantnim dionicima u prometu određenog leta šalje poruku (MVT - Aircraft Movement Message) koja sadrži ATD vrijeme zajedno sa aktualnim vremenom samog polijetanja (ATOT - Actual Take-Off Time) te predviđeno slijetanje u zračnu luko dolaska (ETA - Estimated time of arrival). Obavezno je također navesti  razlog i vrijeme kašnjenja.

Razlozi su radi unificiranosti izraženi u kodovima (alfanumeričke oznake) kašnjenja i standardizirani u IATA Delay Codes. 

Kompanije mogu dodatnim podjelama proširiti / segmentirati ovaj standard kako bi što preciznije prikazale razlog kašnjenja.

Nećemo se baviti baš svakom mogućom situacijom. Zadržaćemo se na najčešćim i najzvučnijim razlozima kašnjenja.

Tehnički problemi (code 4x i code 5x)

Moderni zrakoplovi su tehnički vrlo pouzdani. Mnogi duplicirani sustavi osmišljeni su kako bi zrakoplovi mogli nesmetano nastaviti sa operacijom, čak i sa manjim greškama.

Ali, kako znamo po zakonu Murphy, "ako nešto može zatajiti, zatajiti će". Dakle tehnički gledano, neki sustavi mogu otkazati prije leta i greška se mora otkloniti.  Često se radi o manjim tehničkim nedostacima, poput greške u indikaciji kvara, navigacijskom svjetlu na krilu zrakoplova ili gume na kotačima koju treba promijeniti. Događaju se također i situacije kada tijekom prethodnog leta/slijetanja, dođe do udara groma ili udara ptice na  trup ili motor zrakoplova. Ili oštećena zrakoplova na zemlji, uslijed sudara sa opremom, kontaminirane piste ili ekstremnih vremenskih uvjeta. Bude i većih kvarova vezanih za motore ili upravljačke sustave.

INCIDENT na MZLZFT: Oštećen zrakoplov CTN-a za Dubrovnik

Koji god tehnički problem/oštećenje bilo u pitanju, postoje stroge procedure pregleda, dijagnostike, odlučivanja, otklanjanja, zamjene dijela ili prizemljenje zrakoplova. Sve isključivo 'by the book'.  Na mnogim tužnim primjerima u povijesti zrakoplovstva smo se moglu uvjeriti kako i najmanja sitnica i mali propust mogu kao posljedicu imati katastrofalni ishod. I zato, nije floskula kada zrakoplovne kompanije kao svoj moto uzimaju frazu 'Safety first' .

Nekada je moguće znati okvirno ili čak i precizno vrijeme trajanja svih potrebnih radnji oko otklanjanja tehničke greške, ali postoje i situacije kada tijek dijagnostike nije moguće vremenski definirati. O tome ovisi hoće li se znati i informirati putnike o procijenjenoj duljini  kašnjenja ili će se, kako regulative i predviđaju, najnovije i ažurirane informacije davati u određenim intervalima.

Vremenski uvjeti (code 7x)

Letovi kasne i zbog loših vremenskih uvjeta. Jaki vjetar i smicanje vjetra, magla, grmljavinsko nevrijeme ili snijeg mogu zrakoplov u prilazu primorati na kruženje iznad zračne luke (holding) i čekanje na eventualno poboljšanje vremenskih uvjeta.

Poremećaj 12.08.2017 - Dubrovnik - nevrijeme

Također, loše vrijeme na ruti zrakoplova može prouzročiti dulje trajanje leta (zaobilaženje vremenskih fenomena, izbjegavanje jačih zračnih strujanja). Zrakoplov može i prije polijetanja biti zadržan na zemlji jer vremenski uvjeti ne zadovoljavaju propisanim standardima i ograničenjima za sigurno polijetanje. Čak i ne toliko 'opasni' vremenski uvjeti na tlu mogu primjerice usporiti ili onemogućiti ulijevanje goriva (grmljavinsko nevrijeme), ukrcaj putnika (jaki pljusak), pokretanje motora (jaki udari vjetra). Ako pada snijeg, pa čak i kada su sve manevarske površine u upotrebi, dolazi do kašnjenja jer svaki zrakoplov prije polijetanja mora proći proceduru odleđivanja/zaštite od smrzavanja (de-iceing/anti-iceing). A ako je takvih zrakoplova više, i čekanje na red je duže.

MZLZ - jutro nakon

Mogu li se neke od ovih situacija predvidjeti? Mogu. U postupku planiranje leta vodi se računa o vremenskim prilikama na ruti, polaznoj i dolaznoj stanici. Pa se često i rute u zadnji tren mijenjaju kako bi se neki od fenomena izbjegao.

Može li to skratiti kašnjenje? Ne. Nove rute uglavnom predviđaju i dulje trajanje leta.

Mogu li se vremenske neprilike izbjeći? Da, ako je potpuno i nedvosmisleno jasno da se loša vremenska situacija neće u razumnom vremenu poboljšati, let se otkazuje. Ali, to su prilično rijetki slučajevi. Neke od vremenskih fenomena, među njima i bura, nije moguće sa potpunom sigurnošću predvidjeti. Posebno ne kako će svojom jačinom ili smjerom, baš u  trenutku slijetanja utjecati na sigurnost zrakoplova.

Zašto idu u Split?

Zračna luka / prihvat i otprema zrakoplova (code 3x)

Ovdje se moramo vratiti na već spomenuto vrijeme zadržavanja na zemlji (ground time). Kompanije ga planiraju i sukladno tome sa zračnim lukama ugovaraju usluge koje će im u tom vremenu biti pružene. Recimo da je standard trajanja tog vremena 40 minuta za tip zrakoplova A320. U tom vremenu zračna luka treba pružiti usluge : parkiranje zrakoplova, iskrcaj putnika *uključujući i asistenciju posebnim kategorijama putnika,  istovar prtljage i robe, nadopuna goriva, pražnjenje/punjenje tankova sa vodom, čišćenje zrakoplova, iskrcaj/ukrcaj potrošnog materija i hrane, ukrcaj putnika*, utovar prtljage i robe, pripremu i distribuciju dokumentacije za let i konačno omogućavanje da zrakoplov napusti parking poziciju.

f_800_450_16119285_00_images_Dbv_Prihvat_otprema_zrakoplova_ZL.jpg

U realizaciji svih ovih usluga uključeno je pregršt opreme i ljudi. Neke operacije se mogu odvijati paralelno, ali neke moraju čekati dok se prethodna ne završi. Ako se nešto od navedenog  ne realizira u za to predviđenom slijedu, kašnjenje je neizbježno. I događa se. Najčešći razlozi su nedostatak/kvar opreme, nedostatak ljudi ili ispadi IT sustava. Tako vam se može dogoditi da je sve išlo kao po špagi, ali već 20 minuta sjedite u zrakoplovu i ništa se ne događa.

Kontrola leta (code 81-84)

Diljem svijeta, zračni prostor postaje prilično zagušen. Prema podatcima Eurocontrola, u srpnju ove godine, europskim je nebom obavljeno u prosjeku 34.000 letova u danu, 5% više nego u istom mjesecu prošle godine. I taj trend se nastavlja. Kako bi uspješno održali ovako zagušeno nebo sigurnim, kontrole leta su primorane ograničavati letenje. To rade tako da u slučaju potrebe, vašem letu dodijele potpuno novo vrijeme polijetanja (CTOT- Calculated Take Off Time). Novo vrijeme je uvijek kasnije od planiranog, a događa se da to odstupanje bude i po nekoliko sati.

Razlog za ograničavanje polijetanja, osim zagušenosti zračnog prostora, mogu biti i nepovoljni vremenski uvjeti na zračnoj luci polaska, dolaska ili na ruti. Također, polijetanje vašeg leta može biti odgođeno i zbog nedostatka ljudstva / štrajka u kontrolama leta. Mogući su i kvarovi na opremi, ispadi radarskih sustava koji će vaš let iz sigurnosnih razloga dovesti u kašnjenje. Najsvježiji takav primjer je nedavni kvar na radarskim sustavima u Njemačkoj, zbog kojega su do otklanjanja kvara, gotovo svi planirani letovi sa preletom kroz zahvaćeni zračni prostor, dobili +4 do +6 sati odgode polijetanja.

Ma koliko zvučalo nestvarno, nemojte se začuditi ako vaš let iz Splita za Zagreb od kontrole leta dobije odgođeno vrijeme polijetanja. Da, i na  hrvatskom nebu ima gužve u prometu.

Prihvat i otpreme putnika i prtljage (code 1x) [bold]

Veće zračne luke i sve više letova i putnika, neminovno dovode i do mogućih propusta, nepredviđenih situacija ili jednostavno gužvi u zračnim lukama. Dugo čekate u redu za prijavu na let, na vašem letu je prodano više karata (overbooking) , rade samo tri trake za sigurnosni pregled,  sve tako dugo traje. I često se događa da zbog toga vaš let kasni. Naravno da do ovih mogućih situacija ne dolazi krivnjom putnika. Ili ipak …

Overbooking - što je i zašto se događa?

Za neka kašnjenja ste ipak malo krivi.

Ako se na prijavu za let (check-in) pojavite nakon vremena koje je za to predviđeno, i ako vam ipak ne odbiju ukrcaj, vjerojatno će ostali putnici čekati da vi i vaša prtljaga stignete do zrakoplova. I let će kasniti.
Ako se nakon prijave na let malo duže zadržite na sigurnosnoj kontroli, izgubite u zračnoj luci, smetnete sa uma vrijeme tražeći baš taj parfem u duty free shopu, postoji mogućnost da nađete zatvoren gate. Vaša prtljaga se u međuvremenu traži i iskrcava iz zrakoplova. I to traje. I lat kasni.

Čak i naizgled banalna situacija ‘zaboravio/la sam mobitel na sigurnosnoj kontroli’ ili ‘negdje mi je ostala jakna’ dovesti će do kašnjenja od najmanje 10 minuta.

Posljedično kašnjenje (code 9x)

Kada let (recimo Let1), nakon kašnjenja iz nekog od nabrojanih razloga, konačno krene, na njegovoj destinaciji će putnici biti informirani da će sljedeći let tim zrakoplovom biti u kašnjenju zbog ‘kašnjenja na prethodnom letu’. Možda će još pokoji let posljedično kasniti jer je posadi sa Leta1 u rasporedu planiran prelazak na drugi zrakoplov, ili jer Letom1 stiže značajan broj putnika koji presijedaju na drugi zrakolov. Možda i duže jer su u prethodnoj zračnoj luci zabrljali sa transfernim ukrcajnim kartama ili oznakama prtljage.

Tako se uglavnom događa da taj ‘siroti’ zadnji let u danu skupi sva moguća kašnjenja i ‘opet kasni’.

Prava putnika

Sada kada smo nabrojali svu tu silu mogućih razloga kašnjenja leta, možda je malo jasnije zašto je odgovor na pitanje ‘Zašto??’ malo teže svesti u par riječi.  

Ipak, najbitnije od svega je to, da za sva kašnjenja leta, osim onih razloga koji spadaju pod višu silu,  putnicima odgovara prijevoznik. Prava putnika  u slučaju kašnjenja leta uređena su "Regulativom Europske unije 261/2004/EC" i objavljena su na internetskim stranicama svih zračnih prijevoznika, zajedno sa uputama, obrascima zahtjeva i pravnim obavijestima.

Praćenje i analiza kašnjenja 

Eurocontrol - Europska organizacija za sigurnost zračne plovidbe, preko svog Središnjeg ureda za analize kašnjenja (CODA - Central Office of Delay Analysis) redovito prikuplja i analizira podatke vezane uz kašnjenja u europskom zračnom prometu. Prema objavljenom izvješću za srpanj 2017. prosječno kašnjenje po odlaznom letu iznosilo je 30,4 minute, što je povećanje od 0,8 minuta u odnosu na srpanj 2016. godine. Postotak odgođenih odlaznih letova bio je 54,2%, što je povećanje od 3,5 postotnih bodova u odnosu na isti mjesec prethodne godine.

Broj letova odgođenih za više od 60 minuta iznosio je 5,5% od ukupnog broja letova u tom periodu.

Među razlozima kašnjenja, najveći porast je zabilježen u kategoriji koju pokriva kontrola leta ATFCM (Air Traffic Flow and Capacity Management). Slijedi ga porast kašnjenja u kategoriji Zračna luka. Posljedična kašnjenja (Reactionary), iako i dalje najviše zastupljen razlog kašnjenja, u odnosu na prošlu godinu je smanjen. .

Vodeći svjetski pružatelj digitalnih informacija o letovima, OAG, redovito objavljuje godišnja izvješća vezana za vremensku točnost u obavljanju zračnog prometa zrakoplovnih kompanija i zračnih luka. Kako je u tom pogledu izgledala 2016. godina možete vidjeti u njihovom On-time performance results for airlines and airports.

Foto: Avioradar

 

Twitter