Avioradar koristi kolačiće da bi Vam omogućio jednostavnije i ugodnije korištenje stranice. 

AVIORADAR - Novosti i informacije

Posjetili smo: bTech (simulator letenja u školi u Krapini)

Ivo Gračanin.

bTech simulator letenja

Krapina nema aerodrom, u široj okolici postoji poneki sportski aerodromi. Najbliži "pravi" aerodromi su u Zagrebu i Mariboru. Srednja škola Krapina nema niti jedan smjer za učenike vezan uz zrakoplovstvo. Tako da je slobodno možemo reći iznenadio učenički projekt iz Srednje škole Krapina, koji su napravili simulator leta. Time su dokazali da samo treba imati viziju i upornost, te će se na kraju trud isplatiti. Njihov rad nedavno smo pomogli i mi u Avioradaru donirajući im simulatorski software, a svakako to planiramo činiti i dalje.

Posjetili smo ekipu iz bTecha i napravili reportažu i intervju. Intervju nam je dao voditelj projekta Bruno Habus, dok nam je pilot na letu iz Zagreba za London Heathrow bio Dražen Šenjug. Zahvaljujemo im se na vremenu koji su izdvojili za nas kako bi napravili ovu reportažu, te nam objasnili sve u detalje. Također zahvaljujemo se i Srednjoj školi Krapina.

 

 

  • Predstavite nam sebe i svoj tim

 Ja sam Bruno Habus, osnivač projekta i voditelj učeničkog tima. U početnoj postavi tima još su Karlo Jugec, Marko Krsnik, i Marko Frajzman. Naš je mentor od samog početka prof. Goran Buntak. Mi smo svi tehničari za mehatroniku, i svatko je imao svoj zadatak, zato je svaki od nas jednako pridonio provođenju projekta i sastavljanju simulatora. Uz nas je cijelo vrijeme stručni suradnik projekta, prof. Dražen Šenjug, inače sportski pilot.

Osnovali smo projekt i počeli ga provoditi i ubrzo smo shvatili da je jako puno papira potrebno da bi tako nešto proveli, pa smo u tim dodali računovotkinju, Klaudiju Petek, u to vrijeme učenicu smjera hotelijersko turistički tehničar. Brzo smo shvatili da nam vrijeme i nije najbolji prijatelj, pa smo morali dodati dva nova, mlađa člana, Leona Lojena i Domagoja Herouta, koji su preuzeli ulogu nasljednika projekta. Ambicije su rasle, tako i opsezi posla koji smo vezano uz projekt obavljali. Tako smo najnoviju prinovu u projekt primili u rujnu ove godine, a to su učenici prvog razreda tehničara za mehatroniku, Luka Mijatović i Borna Bakliža.

 

  • Otkuda je došla ideja o tome da napravite simulator?

 Od vodstva škole je došla ideja da učenici naprave projekt za županijski učenički sajam inovacija. Kada je to došlo do nas, svakakve su nam ideje padale na pamet. Imalo smo ideju sastaviti robotsku ruku, pa smo zaključili da je to nešto što se doslovno da sastaviti od lego kocaka. Tako smo par tjedana razmišljali što bismo mogli raditi, i kako je vrijeme protjecalo, tako se oformio naš tim. Tada smo jednom bili u praktikumu za automehatroničare, gdje su bili izloženi dijelovi kabine automobila. Onda je jedan naš kolega rekao kako bi bilo super od toga napraviti simulator. I ideja je rođena.

Prvotna ideja je bila simulator automobila, no to smo smatrali pretrivijalnim, pa je u tom trenu uskočila moja ljubav prema avijaciji, pa smo se odlučili za simulator leta.

 

  • Kako su vaši mentori i ostali profesori u školi reagirali kada ste im prezentirali ideju da napravite simulator?

U početku je jako malo ljudi vjerovalo da ćemo uspjeti napraviti ono što smo zamislili. Letvica je usitinu bila postavljena visoko, a dodatan nivo ambicije u projektu je bila činjenica da će baš taj simulator biti tema našeg završnog rada. Ono što je nama bilo važno je da imamo podršku ravnatelja škole i mentora. Na sve ostale kritike 'da smo uzeli preveliki zalogaj' smo se oglušili, jer smo takve opaske dobivali sve do prvog leta.

 

  • Koliko ste vi i vaš tim imali prije znanja o simulatoru i avijaciji općenito, jeste li kroz ovaj rad puno naučili?

Ja sam raspolagao malo širim znanjem o avijaciji, jer je to područje koje proučavam od svog prvog leta zrakoplovom, kada sam imao 7 godina. Ostali članovi su znali osnove kako avijacije, tako i rada simulatora.

Puno smo morali naučiti prije i tijekom izrade simulatora. Posjetili smo simulacijski centar za obuku pilota helikoptera tipa Mi-8, gdje smo mnogo saznali o samoj proceduri simulacije i sustavima simulatora. Posjetili smo u Međunarodnu zračnu luku Zagreb, točnije Airbus A319 Croatia Airlinesa, gdje smo se pobliže upoznali sa radom Airbusa, isto kao i sa interijerom kokpita kojeg smo pokušali replicirati. Posjetili smo i kontrolni toranj MZLZ-a i centar oblasne kontrole HKZP-a, gdje smo se upoznali sa principom rada kontrola zračne plovidbe, što je bilo ključno za savladavanje osnova leta komercijalnog zrakoplova.

Uz sva dodatna znanja koja smo stekli iz područja avijacije, tu treba i spomenuti i ogromnu količinu znanja iz strojarstva, elektrotehnike i računalstva koju smo stekli kod izrade simulatora, isto kao i znanja iz područja računovodstva, organizacije i vođenja projekta.

 

  • Koliko vam je vremenski trebalo od nule do završetka projekta?

Kao službeni datum početka projekta se vodi 1. ožujaka 2016. Prvi let je obavljen u svibnju 2017., a sam simulator je službeno predstavljen 5. lipnja 2017., što je uzeto za datum okončanja svih do tada predviđenih radova na simulatoru. Priprema za izradu je trajala godinu dana, sama izrada simulatora 5 mjeseci i probni rad i kalibriranje svih sustava je trajalo mjesec dana.

 

  • Kako je pao odabir na zrakoplov Airbus A320?

Kada smo se odlučili za simulator zrakoplova, prvo smo razmišljali o simulaciji Cessne. No, to nam se opet činilo prejednostavno. Tada smo razmišljali o borbenim zrakoplovima, konkretno o F-16 i Grippen, ali smo od tih modela zrakoplova odustali jer je jako malo komponenata bilo komercijalno dostupno. U tom smo trenu znali da ćemo raditi simulator komercijalnog zrakoplova i izbor se suzio na Bombardier Dash8 Q400, Boeing 737-800 i Airbus A320. Za Boeing i Dash nismo mogli naći realistične izvedbe najvažnijeg dijela – flight joke-a pa su svi argumenti prešli na stranu Airbusa.

 

  • Kako ste financirali projekt?

Projekt je financiran iz raznih izvora. Glavnina sredstava za izradu je uložena od strane škole i osnivača škole, Krapinsko-zagorske županije. Izradu je potpomogao i Grad Krapina, a najvažniju ulogu u samom završavanju izrade su odigrali lokalni poduzetnici, koji su donacijama podržali projekt s približno 50% udjela u cjelokupnom iznosu projekta.

 

  • Predstavite nam tehničke detalje simulatora

bTech je jednosjedni simulator Airbusa A320 za prvog časnika.

bTech simulator ima 6 podsustava, a to su električni, računalni, podsustav slike, zvuka, pokreta i zrakoplovnih sustava.

Električni podsustav služi za napajanje cijelog simulatora. Ono što je posebnost tog sustava je UPS, koji može napajati simulator i u slučaju nestanka struje do 1 sat.

Računalni podsustav je srce simulatora. Njega čini glavno računalo koje sve sustave objedinjuje i pokreće. Samo računalo ima dvije grafičke kartice s ukupno 5 izlaza, 2TB unutarnje memorije i 16 GB RAM memorije. Računalo pokreće i glavna dva softvera za simulaciju leta, Microsoftov FSX i novi, zahvaljujući donaciji AvioRadara, Lockheed Martin-ov Prepar3D. Uz glavni, postoji još 7 softvera koji sinkroniziraju rad svih instrumenata.

Podsustav slike se sastoji od 4 monitora—jednim glavnim, dijagonale 165 cm, koji simulira pogled iz kokpita, dva monitora za instrumente i jedan monitor za MCDU.

Podsustav zvuka se sastoji od 5 zvučnika i jednim 'subwoofer' zvučnikom. Zvučnici su opremljeni 'surround' sistemom, koji korisniku pruža osjećaj zvuka kao da je u pravom kokpitu, dok 'subwoofer' zvučnik osim zvuka niže frekvencija, oponaša i vibracije koje se prenose na podlogu simulatora.

Podsustav pokreta se sastoji od dva elektromehanička cilindra (aktuatora) koja pomiču sjedalo sukladno pokretima zrakoplova u simulaciji. Cilindri su spojeni u upravljačku jedinicu koja je spojena s računalom pomoću USB AM-BM kabla. Kako u sklopu cilindara za vrijeme dugih letova raste temperatura, što može uzrokovati i kvar same upravljačke jedinice, ugrađeni su posebni rashladni ventilatori koji drže radnu temperaturu cilindara kontroliranom.

Podsustav zrakoplovnih sustava se sastoji od instrumenata potrebnih za letenje, a to su: 'throttle lever' ili poluge za dodavanje potiska, ECAM controls, MCDU, radio, Engine masters panel, Flaps & Speedbrake Panel, Parking brake panel, ACARS printer, Flight stick, Tiller wheel, Rudder pedals, Overhead panel, Master warning & Caution cutoff buttons, FCU, Landing gear lever, Autobrake panel, Primary flight display, Navigation display, Engine display, i System ili ECAM display.

Kod izrade smo pazili na detalje, pa tako u našem kokpitu možete naći QRH, Normal procedures checklist, masku s kisikom i prsluk za spašavanje. Uz to, ugrađen je i tablet koji oponaša glavnu funkciju Electronic flight bag-a, a to je prikaz aerodromskih 'charts-eva'

 

f_800_450_16119285_00_images_btech_btech1.jpg

 

  • Podijelite s nama pokoju anegdotu koju ste imali pri izradi simulatora

Kada smo prvi puta spojili električnu mrežu simulatora na zidnu utičnicu, došlo je do kratkog spoja i 3 etaže jednog hodnika škole su ostale bez struje. Prvi puta se to dogodilo za vrijeme zimskih praznika, pa nije bilo prevelikih problema, no drugi puta se to dogodilo za vrijeme nastave. Reći ćemo samo da profesori nisu baš bili zadovoljni, kada smo im osigurali nestanak struje u informatičkim učionicama i elektrotehničkim laboratorijima.

Isto tako je bilo zanimljivo kada smo prvi puta iznosili gotov simulator iz radionice. Ispostavilo se da je simulator za većinu vrata na hodniku – preširok. Točnije, 5 centimetara preširok. Kako nismo nikako mogli provući simulator kroz vrata bez rastavljanja nekih dijelova, rješenje je bilo iznijeti simulator kroz dvokrilna vrata radionice na parkiralište škole, pa kroz park na glavni ulaz. Problem je bio u tome što nebo nije bilo na našoj strani, pa se i kiša spustila. Na sreću, simulator je sve preživio.

 

  • Na kakve ste probleme nailazili

Nailazili smo na svakakve probleme, od financijskih teškoća do 'muka po softveru'. Svi ti problemi su bili na sreću brzo riješeni, tako da sada iz prespektive završenog simulatora se uopće i teško sjetiti takvih problema. Ono što je ključno je to da smo uživali u svakom segmentu izrade, tako da su i ti problemi bili slatke muke.

 

  • Kakvi su planovi za budućnost sa tim projektom

U periodu koji slijedi, cilj nam je što više raditi na promociji simulatora i projekta.

Projekt službeno traje do 1. svibnja 2017. No, kako je projekt polučio više no odlične i neočekivane rezultate, u procesu smo potpisivanja odluke o produljenju projekta na neodređeno vrijeme. Time osiguravamo bolje održavanje simulatora, bolju promociju i dostupnost simulatora svima koji su zainteresirani za letenje. Uz to, ostavljamo mnogo prostora za buduće unaprjeđenje samog simulatora. Prvo u planu nam je zamjena glavnog monitora platnom koje je zakrivljeno pod kutem od 180 stupnjeva, i projiciranje slike pomoću 3 projektora. Dalje od toga nećemo otkrivati, jer mnogo zanimljivih upgrade-ova čeka bTech simulator leta.

 Foto Galerija:

Foto: Ivo Gračanin (Avioradar arhiva)