Avioradar koristi kolačiće da bi Vam omogućio jednostavnije i ugodnije korištenje stranice. 

AVIORADAR - Hrvatski zrakoplovni portal

POSJETILI SMO: Spasilačko vatrogasna postrojba zračne luke "Franjo Tuđman"

K.M. / B.P. Foto © Avioradar.

Vatrogasci MZLZ

 

Mnoštvo djece od malih nogu sanja kako će jednog dana postati astronaut, pilot, policajac, ali postoji mnoštvo onih koji žele postati vatrogascem jer ne mogu odoljeti velikim kamionima, blještavim rotirkama i glasnim sirenama. No, tko bi ih krivio?! I mi smo poželjeli postati njihovim kolegama čim su nam dečki rekli da sjednemo u kamion. Ipak nije tako jednostavno postati vatrogascem na zračnoj luci.

f_800_450_16119285_00_images_1NOVO_ZLZagreb_FireDepartment_AR_vatro_06.jpg

Kako biste postali profesionalni vatrogasac, potrebno je imati završenu vatrogasnu školu i imati vrijedeće liječničko uvjerenje. Nakon završetka škole i polaganja teorijskih i praktičnih ispita te provjere fizičke spremnosti, dobiva se licenca za vatrogasca koja se mora produžiti svake dvije godine, a ako se ne produži, njen vlasnik ne može više biti vatrogasac.

No, za posao vatrogasca na zračnoj luci potrebno je proći dodatno školovanje za zračnu luku kako bi svaki vatrogasac znao cijelu zračnu luku „uzduž i popreko“, vozila, opremu itd.

U jeku korona krize, a za vrijeme prometa, vatrogasci su u zračnoj luci "Franjo Tuđman" u Zagrebu bili pripravni 24 sata dnevno 7 dana u tjednu u slučaju bilo kakvog prinudnog slijetanja, požara u bilo kojem objektu zračne luke itd. Za vrijeme pripravnosti provodi se teorijska nastava, praktična obuka, izvođenje spasilačko vatrogasnih vježbi te analiza vježbe (kako bi se vidjelo jesu li svi parametri vježbe bili zadovoljeni te ima li prostora za poboljšanje).

No, osim u gašenju požara vatrogasci u zračnoj luci   sudjeluju i u njegovoj prevenciji, npr. u slučajevima kad se radi proba motora zrakoplova nakon radova, vatrogasci pružaju protupožarne mjere kod starta motora, ukoliko dođe do prolijevanja goriva ili hidrauličnog ulja to uklanjaju, uklanjaju rojeve pčela ili osa kad naprave košnice na zrakoplovu, uklanjaju FOD (Foreign Object Debris) tj. bilo koje nepoznate objekte koji mogu predstaviti opasnost zrakoplovu u bilo kojoj fazi leta…

f_800_450_16119285_00_images_1NOVO_ZLZagreb_FireDepartment_AR_vatro_09.jpg

Broj vatrogasaca po smjenama se razlikuje u ovisnosti o najavljenim dolascima zrakoplova, a samim time i vatrogasna kategorija zrakoplova, tj. spremnost vatrogasne postrojbe za prihvat određenog zrakoplova u nuždi. Na vrhuncu korona pandemije, zračna luka "Franjo Tuđman" je imala stalnu vatrogasnu kategoriju 6, no zbog stalnih dolazaka teretnih zrakoplova, vatrogasna kategorija se podizala po potrebi.

Zrakoplovna kategorija zrakoplova određuje se prema ICAO standardima, a to su dužina trupa i promjer kabine. Navest ćemo vatrogasne kategorije zrakoplova koji dolaze u zagrebačku zračnu luku:

  • ATR 42 – 4. kategorija
  • ATR 72 – 5. kategorija
  • Airbus A318/A319/A320, Dash 8-Q400, Boeing 737-700 – 6. kategorija
  • Airbus A321, Boeing 737-800/900,757 i 767 – 7. katregorija
  • Airbus A300 i A330-200 – 8. kategorija
  • Boeing 777-200LR/777-300ER i 787-9 Dreamliner – 9. kategorija

f_800_450_16119285_00_images_1NOVO_ZLZagreb_FireDepartment_AR_vatro_03.jpg

 

Tko, što, gdje: Prikupljanje informacija.

Prvi korak vatrogasne postrojbe u kriznoj situaciji je naočigled toliko jasan i banalan da na njega ne vrijedi trošiti riječi – no dubljom analizom ubrzo postane neočekivano slojevit i složen.

A taj korak je – saznati što se sa zrakoplovom zapravo događa.

Budući da vatrogasne jedinice nemaju izravnu vezu sa zrakoplovom u letu, većina informacija do njih dolazi preko raznih aerodromskih službi te najviše od kontrole zračnog prometa koja izravno prenosi informacije od same posade zrakoplova. Uzimajući u obzir da velik broj situacija koje zahtijevaju izlazak vatrogasne postrojbe za zrakoplov u dolasku traže znatan angažman posade, nije uvijek moguće u tančine opisati prirodu problema, osobito ne na nedvosmislen i ekspeditivan način u situaciji visokog stresa te jako mentalnog i fizičkog napora. Kako bi se tome barem djelomično doskočilo, na međunarodnoj razini je dogovoren preporučeni obrazac komunikacije u izvanrednim situacijama kojim posada već prilikom prvog javljanja može prenijeti one najosnovnije informacije nužne zemaljskim službama barem privremeno se okvirno pripremiti:

  • PAN PAN PAN PAN PAN PAN: ukoliko sigurnost zrakoplova i ljudi u njemu nije izravno ugrožena, kao u slučaju nekog manjeg kvara koji zahtijeva predostrožnost ili nekog medicinskog problema (gdje se također može koristiti i PAN PAN MEDICAL)
  • MAYDAY MAYDAY MAYDAY / DECLARING EMERGENCY: ukoliko je sigurnost zrakoplova i ljudi u njemu izravno ugrožena
  • pozivni znak zrakoplova
  • vrsta problema (npr. kvar ili požar na motoru, strukturalno oštećenje, gubitak kritičnih sustava, gubitak navigacijske sposobnosti, ...)
  • broj putnika
  • količina preostalog goriva
  • prisutnost, količina i, ukoliko situacija dopušta, vrsta opasne robe koja se vozi kao teret
  • te namjera posade i sve druge korisne informacije

f_800_450_16119285_00_images_1NOVO_ZLZagreb_FireDepartment_AR_vatro_04.jpg

Odnosno, na izmišljenom primjeru:

MAYDAY MAYDAY MAYDAY, Aircompany 999, Engine 1 on fire, 100 pax on board, 5 tons of fuel, 100 kilos of lithium batteries in aft cargo, request immediate descent and return to XYZ

Ovime let 999 tvrtke Aircompany objavljuje da je u izravnoj opasnosti zbog požara na motoru 1 (na lijevom krilu kod dvo i tromotoraca, odnosno vanjski lijevi kod četveromotoraca), prevozi 100 putnika, preostaje mu pet tona goriva (oko 6.300 litara), nosi 100 kilograma litijskih baterija u stražnjem prtljažnom prostoru te da posada traži žurno snižavanje i povratak na aerodrom XYZ. Kontrola zračnog prometa dodatno obavještava vatrogasnu postrojbu o tipu zrakoplova i očekivanom vremenu i smjeru dolaska.

Odmah je bitno naglasiti kako i forma i sadržaj ovise o stvarnom stanju u pilotskoj kabini te količini vremena kojeg posada uopće ima na raspolaganju za komunikaciju.

(u prijašnjim vremenima bi posada uz sve ove informacije prenosila i svoju točnu lokaciju, visinu i smjer, no, moderne tehnologije poput ADS-B su to učinile nepotrebnim budući da kontrola zračnog prometa te podatke već dobiva u stvarnom vremenu izdravno od sustava samog zrakoplova)

f_800_450_16119285_00_images_1NOVO_ZLZagreb_FireDepartment_AR_vatro_08.jpg

Koristeći ove i slične informacije, vatrogasna postrojba se može bolje pripremiti za situaciju koja će ih dočekati, te na vrijeme:

  • aktivirati potreban broj vozila i vatrogasaca
  • aktivirati vozila s dovoljnom zapremninom vode/pjene/retardanta, u ovisnosti o veličini zrakoplova, količini goriva te tereta (sanirati požar na A320 zahtijeva red veličine više opreme nego na Cessni 172)
  • aktivirati potreban broj sanitetnih vozila
  • zahtijevati dodatnu pomoć u vidu općih ili specijalnih vozila iz javnih ili dobrovoljnih vatrogasnih postrojbi (poput vozila za dekontaminaciju)
  • pripremiti i aktivirati specijalnu opremu za borbu s možebitnim požarom tereta, posebno ukoliko su uključene opasne tvari (budući da 100 kg litijskih baterija zahtijeva znatno drugačiji pristup od 100 kg prtljage ili obične pošte)

 f_800_450_16119285_00_images_1NOVO_ZLZagreb_FireDepartment_AR_vatro_10.jpg

Dok sve navedeno predstavlja neki minimum koji je vatrogasnoj postrojbi potreban kako bi se brzo i učinkovito pripremila za djelovanje, dodatne informacije su uvijek dobrodošle, posebno ako su vezane za stanje kritičnih sustava ili specifičnosti tipa zrakoplova. U ovu (dosta široku) skupinu podataka mogu ući informacije poput:

  • konfiguracije putničkog i teretnog prostora: „stražnji prtljažni prostor” iz gornjeg primjera na A320 obuhvaća područje ispod poda u stražnjem dijelu kabine dok na Q400 označava prostor iza kabine u repu
  • stanja stajnog tapa: zbog njegove visine i lokacije, lom trapa na A320, B737, ATR-72 i Q400 će imati različite posljedice po upravljivost i strukturu
  • stanja protupožarnih sustava na samom zrakoplovu: ako su sve protupožarne „boce” istrošne, sav teret gašenja se prebacuje na vatrogasnu postrojbu
  • stanja strukture: u slučaju strukturalnog oštećenja u letu, čak i „meko slijetanje” s normalnom silom može uzrokovati daljnji lom
  • stanja komandnih površina: zablokirana zakrilca npr. zahtijevaju više brzine prilaza koje mogu biti jako blizu maksimalnih certificiranih brzina samih guma
  • stanja kočnica i guma: djelomični ili potpuni gubitak hidrauličke tekućine može dovesti do degradacije ili čak gubitka kočenja, dok požar hidrauličkih instalacija ili motora, u ovisnosti o konfiguraciji zrakoplova, može dovesti do popuštanja, zapaljenja ili puknuća guma dok je trap još uvučen
  • stanju sekundarnih sustava zrakoplova: ukoliko je otkazao sustav upravljanja nosnim kotačem, upravljivost zrakoplova na zemlji i pri velikoj brzini je znatno smanjena, uslijed čega može doći do izlijetanja sa staze i dodatnih oštećenja

f_800_450_16119285_00_images_1NOVO_ZLZagreb_FireDepartment_AR_vatro_01.jpg

Kako bi ove informacije bile od maksimalne koristi, vatrogasne postrojbe prolaze i specijalističko školovanje o karakteristikama svakog tipa zrakoplova koji redovito koristi određenu zračnu luku. Takvo im školovanje omogućava bolje razumjeti tehnički žargon iz pilotske kabine: sami prepoznaju potencijalno problematična područja kad su informacije šture ili nema dostatnog vremena za bolju pripremu. Članovi vatrogasne postrojbe MZLZ tako za A32F i Q400 ima školovanje u Tehničkom sektoru Croatia Airlines gdje kroz teoriju i posjet samom zrakoplovu mogu lako vidjeti lokacije izlaza za nuždu, spremnika za gorivo, hidrauličkih spremnika, protupožarnih sustava, točaka strukture pogodnih za rezanje...

f_800_450_16119285_00_images_1NOVO_ZLZagreb_FireDepartment_AR_vatro_07.jpg

U završnu procjenu i planiranje navale, naravno, ulazi i iskustvo samih vatrogasaca kojim se često mogu

popuniti rupe u „konkretnim informacijama”, odnosno dovoljno za ono prvo, najbitnije brzo djelovanje.

Vozila:

  • Odra 2: 1995 MAN KAT1 // max. težina 17,000 kg // zapremnina spremnika 3,500 l // snaga i pogon 500 KS Diesel sa stalnim 4x4 // lagano, agilno i robusno vozilo pogodno za operacije na lošijim terenima na i oko aerodroma
  • Odra 3 i 4: 1993 MAN F90 // max. težina // zapremnina spremnika // snaga i pogon // iako najstarija vozila u postrojbi, oba su još uvijek vrlo aktivna te se često mogu naći na stajanci ispred NPT tijekom „rush hour” operacija
  • Odra 5: 2008 MAN/Ziegler Z8 // max. težina 42,000 kg // zapremnina spremnika 13,500 l // snaga i pogon 1000 KS Diesel sa stalnim 8x8 // najveće i najteže navalno vozilo MZLZ, opremljeno s dva odvojena spremnika za vodu i prah
  • Odra 6: 2020 Rosenbauer Panther // max. težina 40,000 kg // zapremnina spremnika 14,000 l // snaga i pogon 750 KS Diesel sa stalnim 6x6 // najnovije vozilo na MZLZ, vrhunskih manevarskih sposobnosti te opremljeno mlaznicama koje mogu izbaciti do 9-000 litara vode u minuti

 f_800_450_16119285_00_images_1NOVO_ZLZagreb_FireDepartment_AR_vatro_02.jpg

Ovim putem bismo zahvalili cijeloj spasilačko vatrogasnoj postrojbi zračne luke "Franjo Tuđman" što nas je jako lijepo ugostila te tvrtki „MZLZ“ što nam je omogućila napraviti ovu reportažu.

Twitter