Avioradar koristi kolačiće da bi Vam omogućio jednostavnije i ugodnije korištenje stranice. 

AVIORADAR - Hrvatski zrakoplovni portal

51. godišnjica slijetanja na Mjesec

Karlo Mudri.

f_800_450_16119285_00_images_NASA_Apollo11_NASA_7.jpg

"Mali korak za čovjeka, ali veliki za čovječanstvo", riječi su koje su 20.srpnja 1969. godine odjeknule svijetom kao bomba te ih je čulo oko 500 milijuna ljudi koji su u tom trenutku gledali ili slušali prijenos na svojim televizorima ili radijskim prijamnicima kad je Neil Armstrong zakoračio na površinu nama najbližeg nebeskog tijela, Mjeseca.

Početkom 50-tih godina započela je čuvena ''svemirska trka'' između tadašnjeg Sovjetskog Saveza i Sjedinjenih Američkih Država. Sovjetski Savez je 1957. godine lansirao prvi satelit Sputnik 1 i, iako je to bio ogroman uspjeh za Sovjetski Savez, taj uspjeh je također predstavljao razlog za zabrinutost diljem svijeta kako bi Sovjeti mogli raketu s kojom je lansiran Sputnik koristiti za lansiranje interkontinentalnih raketa. Amerikanci su se priključili ''svemirskoj trci'' pokretanjem NASA-e i programa Mercury te je u svemir, lansiran prvi Amerikanac, Alan Shepard, koji je proveo 15 minuta u Zemljinoj orbiti.

  1. godine predsjednik J.F. Kennedy je na sjednici Kongresa izjavio kako bi se nacija trebala posvetiti slijetanju čovjeka na Mjesec i sigurnom vraćanju kući. Iste godine Kennedy se susreo s Nikitom Hruščovom, premijerom Sovjetskog Saveza, i predložio mu da Amerikanci i Sovjeti zajedno sudjeluju na tom zahtjevnom projektu. No, Hruščov ga je odbio.

Iste godine pokrenut je Apollo program te je odlučeno kako će se  Apollo letjelica sastojati iz 3 velika dijela:

-              zapovjednog modula s kabinom u kojem su bila 3 astronauta. On je ujedno bio jedini dio koji se vratio na Zemlju;

-              servisnog modula koji bi pogonio zapovjedni modul te ga obskrbljivao električnom energijom, kisikom i vodom;

-              Mjesečevog modula koji je sam imao dva stupnja, modula koji se sastojao od dijela za slijetanje na Mjesec i polijetanje s Mjeseca.

Sva tri dijela su bila stavljena na jednu Saturn V raketu koja je u to vrijeme bila najviša, najsnažnija i najteža raketa na svijetu.

f_800_450_16119285_00_images_NASA_Apollo11_NASA_1.jpg

 

Tehnologija i procedura za program Apollo razvijane su za vrijeme Projekta Gemini koji je bio NASA-in drugi svemirski program s ljudskom posadom koju su činila 2 astronauta koji su letjeli u Zemljinoj nižoj orbiti. Projekt Gemin se ukupno sastojao od 12 misija.

Apollo program je naišao na poteškoće na samom početku kad su u požaru poginula 3 astronauta te je program nakratko zaustavljen kako bi se obavila istraga i otklonile poteškoće. Apollo misije 4, 5 i 6 bile su bez posade jer se letjelica testirala u različitim uvjetima kako se ljudska posada ne bi dovodila u opasnost. Misija Apolla 7 bila je testirati zapovjedni modul u Zemljinoj orbiti, Apollo 8 je testirao zapovjedni modul u Mjesečevoj orbiti, Apollo 9 je testirao Mjesečev modul u Zemljinoj orbiti u kojoj su se zapovjedni i servisni modul spajali s Mjesečevim u Zemljinoj orbiti te je Apollo 10 bio generalna proba za Apollo 11.

 

Posadu tog čuvenog Apolla 11 činili su zapovjednik Neil Armstrong, pilot zapovjednog modula Michael Collins te pilot Mjesečevog modula Edwin ''Buzz'' Aldrin. U pričuvnoj posadi su bili James Lovell (zapovjednik), William Anders (pilot zapovjednog modula) i Fred Haise (pilot Mjesečevog modula).

Apollo 11 lansiran je 16. srpnja 1969. u 9:32 po srednje istočnom vremenu, samo lansiranje na Cape Canaveralu je pratilo oko milijun ljudi koji su stajali u blizini mjesta lansiranja, preko 3.500 novinara, preko 25 milijuna ljudi samo u SAD-u koji su pratili lansiranje na svojim televizorima te milijuni drugih širom svijeta. 3 dana nakon lansiranja, Apollo 11 je ušao u orbitu oko Mjeseca te napravio 30 orbita oko njega dok konačno Armstrong i Aldrin nisu 20. srpnja ušli u Mjesečev modul te započeli sa završnim pripremama za slijetanje na Mjesec. No, slijetanje nije prošlo bez poteškoća: 5 minuta nakon paljenja motora kako bi se usporio Mjesečev modul, astronautima pozornost skreću alarmi 1201 i 1202 koji su značili da računalo ne stiže obaviti sve svoje zadaće na vrijeme te neke zadatke mora odgoditi za kasnije. A kako nesreća nikad ne dolazi sama, ispriječio im se i jedan krater te su morali potrošiti značajnu količinu goriva kako bi našli sigurno mjesto za slijetanje. ''Orao je sletio'' izrekao je Armstrong nakon slijetanja na Mjesec u 20:17 po srednje europskom vremenu, a 3 sata nakon slijetanja Armstrong i Aldrin su započeli s pripremama za šetnju po Mjesecu. Pripeme su trajale te 6 sati nakon slijetanja, astronauti su bili spremni za izlazak i tlak je u Mjesečevom modulu izjednačen tlaku na Mjesecu. Kucnuo je čas da Armstrong i Aldrin izađu iz Mjesečevog modula.

f_800_450_16119285_00_images_NASA_Apollo11_NASA_4.jpg

Nakon izlaska iz modula i spuštanja niz ljestve, Armstrong je izrekao rečenicu koja će zauvijek biti zapisana u udžbenicima povijesti: ''Mali korak za čovjeka, ali veliki za čovječanstvo''. Prve korake čovjeka na Mjesecu pratilo je oko 600 milijuna ljudi na svijetu, što je 1/6 tadašnjeg stanovništva. Aldrin i Armstrong su proveli nešto više od 2 sata u šetnji Mjesecom te su pritom prikupili preko 22 kilograma Mjesečevog kamenja. Nakon toga, u Mjesečevom su se modulu odmarali 7 sati, a zatim su u lansirnom modulu poletjeli te se ponovno pridružili Collinsu koji je cijelo vrijeme kružio u Mjesečevoj orbiti u zapovjednom modulu Kolumbija. Danas se taj modul nalazi bok uz bok s drugim važnim letjelicama u poznatom Smithsonianu, nacionalnom muzeju zrakoplovstva i astronautike u Washingtonu

Posada Apolla 11 vratila se na Zemlju 24. srpnja 1969., nakon trodnevnog puta od Mjeseca do Zemlje, te je sletjela u Tihi Ocean 400 km južno od atola Johnston, tj. 20-tak kilometara od mjesta gdje je američki nosač zrakoplova Hornet plovio kako bi astronauti njime bili prebačeni do kopna. Zanimljivo je spomenuti da su pri slijetanju Armstrong, Aldrin i Colins morali obući kontaminacijska odijela dok nisu došli do izolacijskih prostorija na Hornetu jer se nije tada znalo ima li ili nema života na Mjesecu zbog čega je posada Apolla morala provesti 21 dan u karanteni. Nakon 3 tjedna izolacije, ustanovljeno im je savršeno zdravlje te su idućih mjeseci sudjelovali u mnoštvu manifestacija.

f_800_450_16119285_00_images_NASA_Apollo11_NASA_5.jpg

FOTO ©NASA