Avioradar koristi kolačiće da bi Vam omogućio jednostavnije i ugodnije korištenje stranice. 

AVIORADAR - Hrvatski zrakoplovni portal

KOMENTAR: Zbogom Croatia Airlines?

Piše: Nenad Sredojević.

© Avioradar - Ivo Gračanin (ZAG/02.06.2021.)
Croatia Airlines vs. Ryanair

 

Nakon što je svijet u jeku najveće pandemije koju je moderan svijet vidio i koja je doslovno zaustavila normalan život na planetu, došao do cjepiva kojim se ova pošast planira zaustaviti u narednom razdoblju, zrakoplovne tvrtke su započele postupno uspostavljati zračni promet koji je vitalan, a s druge strane najviše pogođen krizom. 

I dok svi prijevoznici pokušavaju osvojiti što više tržišta prije nego se nesmetana putovanja između zemalja omoguće, pa tako uvode linije gdje god vide potencijala, hrvatski je nacionalni zračni prijevoznik napravio - ništa. 

Što to drugi rade?

Naime, svjedočimo kako prijevoznici uvode linije koje nisu letjeli godinama pa i desetljećima (KLM za Dubrovnik, Wizz Air za Dubrovnik, Aeroflot za Dubrovnik, TAP za Zagreb, S7 Airlines za Split i Zadar, Ukraine International za Split i Pulu, itd.), koje nisu letjeli nikad (Delta za Dubrovnik, Nordwind za Zagreb i Pulu, SkyUp za Dubrovnik, Pulu i Split itd.), dolaze u gradove u kojima nisu bili (Ryanair u Zagreb, Aeroflot za Pulu itd.), povećavaju broj postojećih odredišta (Ryanair u Zadru, Wizzair u Splitu, LOT za Rijeku i Split, Lufthansa za Rijeku, Transavia u Splitu i itd.), pojačavaju broj tjednih letova na postojećim linijama u odnosu na 2019. godinu (KLM za Split i Zagreb),  ranije vraćaju linije koje su letjeli prije COVID19 pandemije, a neki britanski zrakoplovni prijevoznici (Jet2 i TUI Airrways) već najavljuju i nove linije prema Dubrovniku za ljeto 2022. Možemo dugo najbrajati nove linije kao i one koje se vraćaju u promet nakon nekoliko godina.

Sve to s ciljem dočekati u “visokom startu” popuštanje globalnih mjera koje će omogućiti putovanja i tako sebi osigurati opstanak na nemilosrdnom tržištu. 

Water salute i voucheri!

Za to vrijeme, hrvatski nacionalni zračni prijevoznik, vječiti gubitaš, i u pred COVID19 vremenima opušteno i bez uzrujavanja gleda kako drugi osvajaju njihovo tržište, njihova jadranska odredišta, dok uprava sramoti svoje vrijedno osoblje i tvrtku priređivanjem svečanih dočeka na zračnim lukama Dubrovnik i Zagreb uz vodene topove i nasmijano lice i to na linijama koje su prije pandemije bile u ponudi desetljećima. Da, točno ste pročitali. Nisu to nove linije. Nije to pokušaj vraćanja svog tržišta i osvajanje novog u regiji. Nije to pokušaj osvajanja slovenskog, bosansko-hercegovačkog, crnogorskog tržišta čiji su zračni prijevoznici propali. To su linije koje su već postojeće, sad su samo ponovno uspostavljene nakon stanke. 

Zamislite da easyJet, Ryanair, British Airways i ostali dočekuju vodenim topovima linije koje su letjele prije pandemije? Temzu bi mogli prepješačiti, bez mosta, a Nessie bi se tražio u drenažnim odvodima UK zračnih luka, a ne u škotskom jezeru. 

No, to ozbiljni prijevoznici ne rade. Oni se grčevito bore za tržište, a ne čekaju (još jednu u nizu) pomoć države, kao što to radi Croatia Airlines, za koju je, doduše, Ryanair, kao i za još neke prijevoznike, podnio žalbu Europskom sudu. Stvarne su šanse da će te žalbe i proći. Što onda?

Ozbiljni prijevoznici koji ne lutaju kao “gluho krme” pokušavaju dočekati novi početak u najboljoj mogućoj poziciji i opstati.

Ryanair i TAP

Jučer smo na zračnoj luci Zagreb dočekali Ryanaira koji agresivno preuzima dominaciju na najvećoj hrvatskoj zračnoj luci. Odgovor CTN-a na to je - kukanje. Da, kukanje kako nemaju iste uvjete na zračnoj luci Zagreb kao i Ryanair. I, naravno, water salute na starim linijama. 

Također, jučer smo dočekali i TAP Air Portugal koji se nakon 5 godina vratio u Zagreb jer je očito vidio letargiju kod CTN za vratiti liniju za Lisabon.

Mora da su ludi jer CTN u toj liniji ne vidi budućnost, bar ne dovoljno da je vrati na vrijeme i potencijalno odbije konkurenciju od uvođenja iste. 

Ali CTN je uvela liniju Split - Prag. Jednom tjedno i samo dva mjeseca u srcu sezone. No, s druge strane, nema naznaka da će se vratiti linija Zagreb - Prag koju je ČSA letio dugi niz godina i koja je sad potpuno slobodna. Što će to nama?

 

Možemo vam pisati do iznemoglosti o pojedinostima, analizirati sve, ali nema smisla.

Isto kao što nema smisla analizirati vam kako se Croatia bori s tragično niskom popunjenosti na njihovim letovima. Nema smisla sad, ovdje,  pisati kako umjesto što bi bili konkurentni s cijenama i tako privukli putnike letjeti s njima, oni su cijene podigli u odnosu na vremena prije pandemije. Da. Podigli. To ste vidjeli i sami kad ste pokušali kupiti kartu za negdje.

Nema smisla pisati vam kako je United dobio codeshare na domaćim CTN letovima, a za uzvrat je CTN dobio - šipak. 

Jedino što ima smisla je reći: Zbogom Croatia Airlines! Organizirati ćemo water salute kad zadnji ugasi svjetlo.

Croatia Airlines o temi

Nedavno svjedočimo marketinškoj kampanji CTN-a gdje se redovito dočekuju zrakoplovi na već postojećim, nekim čak i višegodišnjim linijama koje su zbog pandemije bile suspendirane, a na način kao da se radi o novim linijama (water salute, mediji, uprava, darovi za putnike) pa nas zanima je li to odgovor CTN-a na „visoki start“ drugih prijevoznika koji osvajaju tržište na sve načine, uvode nove linije prema Hrvatskoj, baziraju zrakoplove, vraćaju se na jadranska odredišta nakon 30 godina, a neki čak dolaze i prvi put i to prekooceanskim letovima? Ako to nije jedini odgovor konkurenciji, molim informacije na koji način se dodatno CTN planira izboriti za svoju poziciju na tržištu? Nova odredišta?

Važno je naglasiti da tvrtka u ovogodišnjem ljetnom redu letenja, prateći svakodnevno aktualnu epidemiološku situaciju i konkretnu tržišnu potražnju, kontinuirano optimizira red letenja i, sukladno tome, postupno obnavlja pojedine linije koje su bile privremeno obustavljene zbog posljedica epidemiološke krize, dok se na nekima pojačava tjedni broj letova. O tome kolika je važnost svake linije, svakog leta i svakog putnika, javno su istaknuli posljednjih tjedana i čelni ljudi hrvatskih zračnih luka i turističkih zajednica, čije izjave možete pronaći u prilozima.

Croatia Airlines tijekom ljetnih mjeseci planira dodatno širenje mreže međunarodnih letova iz Zagreba i jadranskih odredišta tvrtke u europske metropole. U razdoblju od lipnja do rujna ove godine planirani su letovi iz Hrvatske u 18 europskih metropola u kojima će se putnicima, zahvaljujući suradnji Croatia Airlinesa s partnerima iz udruge Star Alliance i drugim zračnim prijevoznicima, nuditi mogućnosti vezanih letova u odredišta diljem svijeta.

Iz Zagreba su planirani redoviti međunarodni letovi u 14 europskih odredišta. Zračna luka Split tijekom ljetne sezone trebala bi biti povezana s 12 inozemnih odredišta, a novost je uvođenje sezonskih letova Split – Prag, subotom. U planu je i snažnije povezivanje Dubrovnika s europskim odredištima te su predviđeni redoviti međunarodni letovi u 6 međunarodnih odredišta. Očekuje se i ponovno pokretanje sezonskih letova iz Rijeke u München.

Kako bi osigurala povezanost i snažno podržala turistički proizvod Republike Hrvatske, Croatia Airlines tijekom ljetne sezone na letovima iz europskih odredišta prema Hrvatskoj planira ponuditi više od 80.000 sjedala mjesečno, a u suradnji s mnogim turoperatorima, predviđeno je i više od 200 turističkih čarter (izvanrednih) letova s tržišta Austrije, Italije, Irske, Izraela i Skandinavije.

Osim širenja međunarodne mreže letova, nacionalni zračni prijevoznik nastavlja osiguravati i zračnu povezanost hrvatskih gradova i regija svojim letovima u domaćem redovitom prometu u sklopu kojeg su planirani letovi između zračnih luka Zagreb, Split, Dubrovnik, Osijek, Zadar, Pula i Brač.

 

Koji iznos (postotak) od ukupno dobivenog od Vlade RH je uložen u navedenu borbu i ostanku konkurentnim na tržištu i na koji način?

Legitimno je pravo svakog zračnog prijevoznika korisnike usluga upoznati s kvalitetom svog proizvoda i izaberati način na koji će to učiniti, a osobito u razdoblju blagog oporavka zrakoplovnog tržišta nakon drastičnog pada potražnje za uslugama zračnog prijevoza uzrokovanog pandemijom koronavirusa. U tom kontekstu, Croatia Airlines zajedno sa svojim partnerima iz sustava civilnoga zračnog prometa i turističkog sektora Republike Hrvatske, predstavlja svoj proizvod i zajednički proizvod s ciljem što više ga približiti putnicima te i na taj način odgovoriti snažnoj tržišnoj konkurenciji, a istodobno pridonijeti oporavku i razvoju turističkih kapaciteta pojedinih hrvatskih županija te hrvatskog turizma u cjelini.

Pritom se koriste određena financijska sredstva koja su zanemariva u odnosu na ukupne troškove poslovanja i u odnosu na sredstva koja je većinski vlasnik tvrtke (Vlada RH) uložio u tvtku kako bi se sačuvala održivost poslovanja do oporavka zrakoplovnog sektora. Riječ je o sredstvima predviđenim za promociju tvrtke, koja su istodobno ulog za ostvarenje i oporavak prihoda, prije svega putničkih prihoda koji su lani bili za 70 posto manji nego 2019. godine.

Vrijedi istaknuti podatak da je kriza uzrokovana koronavirusom, sukladno prognozama Međunarodne udruge za zračni promet (IATA) iz travnja ove godine, zračnim prijevoznicima lani uzrokovala rekordni godišnji gubitak od 126,4 milijardi USD, uz negativnu operativnu marginu od 28,2 posto, a 2020. godina pamtit će se kao najgora godina u povijesti industrije zračnog prijevoza. Također, IATA procjenjuje da su vlade diljem svijeta u 2020. godini osigurale ukupno 225 milijardi američkih dolara raznih oblika pomoći zračnim prijevoznicima u obliku izravnih financijskih potpora, kredita, jamstava na kredite, podršku tržištima korporativnih obveznica ili poreznih olakšica. Pritom su potpore isplaćene zračnim prijevoznicima s područja Europske unije regulirane i usklađene s dokumentom Europske komisije Privremeni okvir za mjere državne potpore u svrhu podrške gospodarstvu u aktualnoj pandemiji covida-19.

U tom kontekstu, vjerujemo da bi čitateljima vašega portala koji stručno prati teme iz zrakoplovstva, kao i cjelokupnoj javnosti, bila zanimljiva usporedna analiza u kojoj bi vaše uredništvo transparentno utvrdilo koliko inozemni zračni prijevoznici koji su također primili financijsku podršku svojih vlada i koji su najavili dolazak na hrvatsko tržište ove godine kao konkurencija Croatia Airlinesu, izdvajaju na marketinšku promociju svog proizvoda i usluga u najavi ove sezone (bez obzira je li riječ o uvođenju novih linija, obnovi privremeno obustavljenih linija ili povećanju/smanjenju tjednog naleta na pojedinim linijama), te koliko ta sredstva iznose u odnosu na ukupnu primljenu potporu.

 

Planira li CTN od Vlade RH tražiti dodatna sredstva pomoći, o kojem se iznosu radi i kada će se ta sredstva tražiti? Ako ne, na koji način će CTN servisirati troškove svog poslovanja?

Tvrtka je 10. svibnja o.g. obavijestila investicijsku i cjelokupnu javnost da je Uprava Croatia Airlinesa, sukladno najavljenom postupku izrade „Post Covid strategije“, uz suglasnost Nadzornog odbora, kao stručnog savjetnika za sudjelovanje u izradi i implementaciji Post Covid strategije odabrala Boston Consulting Group (BCG). BCG vodeća je međunarodna tvrtka za strateško savjetovanje snažno prisutna u jugoistočnoj Europi, koja upravo zahvaljujući stručnosti svojega međunarodnog tima ostvaruje dokazane rezultate pružajući potrebnu podršku vodećim europskim zrakoplovnim tvrtkama u postpuku oporavka od krize uzrokovane pandemijom COVID-19.

Sukladno navedenom, stručnjaci Croatia Airlinesa zajedno s odabranim savjetnikom u narednom će razdoblju nastojati otvoriti potrebne prostore za povećanje i stvaranje vrijednosti u novoj stvarnosti i to sagledavanjem širih tržišnih mogućnosti povezivanja europskih odredišta s regijom jugoistočne Europe, maksimiziranjem potencijala budućih prihoda i povećanjem produktivnosti zrakoplova, ostvarenjem veće troškovne učinkovitosti te potrebnom daljnjom racionalizacijom i unapređenjem poslovnih procesa.

Dosadašnje državne potpore najvećim su dijelom uložene u financiranje tehničkog održavanja zrakoplovnih motora, za što je u razdoblju od listopada 2018. do siječnja 2020. izdvojeno 124,5 milijuna kuna. Također, sredstva državnih potpora koristila su se i koriste se za održavanje mreže domaćih i međunarodnih letova u razdoblju epidemiološke krize, sve do oporavka zrakoplovnog tržišta.

Tvrtka nije u mogućnosti špekulirati i procjenjivati eventualne buduće odluke većinskog vlasnika vezane za planove o strategiji razvoja i podrške nacionalnom zračnom prijevozniku jer to nije u njezinoj nadležnosti.


Tekst je komentar autora i ne predstavlja stav redakcije portala AvioRadar.

Twitter