Avioradar koristi kolačiće da bi Vam omogućio jednostavnije i ugodnije korištenje stranice. 

AVIORADAR - Hrvatski zrakoplovni portal

Utjecaj COVID-19 epidemije na prava radnika u RH zrakoplovstvu

B.H./N.S..

Avioradar



Zanimalo nas je kako aktualna pandemija utječe na domaće zrakoplovstvo.

Tim smo povodom poslali upit na adrese subjekata u zrakoplovstvu. Pitali smo Agenciju za civilno zrakoplovstvo (HACZ), Hrvatsku kontrolu zračne plovidbe (HKZP),  nacionalnog zračnog prijevoznika Croatia Airlines i zračne luke koja su prava smanjena, je li došlo do smanjenja primanja ili otpuštanja, jesu li odgođena nova zapošljavanja te jesu li zbog pandemije obustavljeni planirani projekti i investicije.

 

HACZ nam u odgovoru navodi da pomno prati i analizira financijsku situaciju uključujući i smanjenje prihoda zbog pada intenziteta zračnog prometa u proteklih nekoliko mjeseci, ali također bilježi i ponovni oporavak i pokretanje zračnog prometa od lipnja. Shodno analizi svih parametara, u slučaju potrebe donijet će pravovremene odluke vezane uz prava i plaće zaposlenika.

Također, istaknuto je kako su zbog novonastale situacije značajno smanjeni operativni troškovi poslovanja te se provode mjere štednje u svim segmentima poslovanja.

Planirani projekti Agencije nisu zaustavljeni već je samo usporena njihova dinamika.

 

Hrvatska kontrola zračne plovidbe nije smanjivala prava radnika, a po temi zapošljavanja kažu: „S obzirom da je od 1. listopada 2019. u primjeni novi ustroj i sistematizacija radnih mjesta koji su bili nužni kako bi se optimiziralo poslovanje i odgovorilo na regulatorne i tehnološke zahtjeve, u 2020. smo slijedom toga planirali nova zapošljavanja. Također, bila su planirana određena zapošljavanja zbog odlaska pojedinih zaposlenika u mirovinu. Međutim, zbog izvanrednih okolnosti uzrokovanih epidemijom bolesti COVID-19, predviđena zapošljavanja su odgođena.“

Zbog navedene krize donesen je rebalans plana poslovanja u kojem su znatno smanjene investicije, od kojih se ističe odgoda projekta nadogradnje sustava za upravljanje zračnim prometom. – objasnili su nam iz HKZP

 

Croatia Airlines od početka epidemiološke krize dijeli sudbinu cijele zrakoplovne industrije u Europi i svijetu, jednako kao i prijevozničkog i turističkog sektora u Hrvatskoj. Tvrtka striktno provodi smjernice za racionalizaciju poslovanja trgovačkih društava u većinskom državnom vlasništvu. Smjernice sadrže preporuke za prilagodbu i postupanje u doba gospodarske krize uzrokovane epidemijom koronavirusa.

Sukladno navedenom, plaće radnika smanjene su za 15 posto. Također, obzirom na smanjenu razinu poslovne aktivnosti, postojeći kapaciteti radne snage dovoljni su za obavljanje trenutačnih operacija pa trenutačno nema potrebe za zapošljavanjem sezonskih radnika.

S obzirom na dosadašnje negativne posljedice epidemiološke krize i neizvjesnost oko daljnjeg razvoja situacije, a što će izravno utjecati na potražnju za uslugama zračnog prijevoza, procjenjuje se kako će ove godine u zrakoplovima tvrtke biti zabilježeno oko 50 posto manje putnika u odnosu na prethodnu godinu. Što će donijeti razdoblje nakon 2020. godine, ostaje za vidjeti, dok će Croatia Airlines sve svoje poslovne aktivnosti i poslovanje u cijelosti na dnevnoj bazi prilagođavati aktualnoj situaciji nastojeći u svakom trenutku biti podrška hrvatskom gospodarstvu i turizmu. „ – odgovoreno nam je iz Croatia Airlinesa.

 

Zračna luka Dubrovnik nije smanjivala opća prava radnika dok je plaća u dogovoru sa sindikatima smanjena za 10% u bruto iznosu.

Temeljem iskustava iz ranijih sezona gdje je primjećen manjak radne snage na tržištu, ZL Dubrovnik je sa zapošljavanjem sezonaca za 2020. krenula još krajem prošle godine te je uspjela osigurati potreban broj radnika prije korona krize. S tim radnicima je potpisan ugovor. No, dolaskom krize ugovori su izmijenjeni po pitanju primanja, ali je svih 250 sezonaca zadržano i ugovori im vrijede do 31. kolovoza što je jedna od socijalnih mjera ZL Dubrovnik prema svojim zaposlenicima u ovim teškim vremenima.

Po potrebi za tim zaposlenicima, isti će biti pozvani potpisati izmjenu ugovora kad će im se plaće vratiti na redovite vrijednosti, a oni započeti s radom na svojim radnim mjestima.

Za otpuštanjima na ZL Dubrovnik nije bilo potrebe zbog dobrih rezultata do pojave korona krize.

Samo je jedan projekt u tijeku i to automatizacija parkirnog prostora, ali je taj projekt već financiran i ostvarujr se po planu. Sljedeći projekt je javna garaža koji je planiran za 2021. 

 

Zračna luka Split opća prava radnika nije smanjivala, ali je plaća smanjena u prosjeku za 15%. Otpuštanja također nije bilo.

Iako je sezonsko zapošljavanje bilo predviđeno kao i svake godine, zbog krize tog zapošljavanja neće biti.

Planiraju 15-20% prošlogodišnjeg prometa, a s projektima se zbog krize nije stalo. Tako će biti realizirani projekti: rekonstrukcija vertikalne signalizacije, rekonstrukcija D-409 ispred putničkog terminala, aerodromsko vatrogasno vozilo itd.

 

Aerodrom Brač navodi da su materijalna prava smanjena sukladno procjeni da bi kriza mogla trajati duže od godinu dana te je korporacija koja je u većinskom vlasništvu Aerodroma Brač izradila scenarij pokrića troškova plaća u najgorem scenariju te u trajanju u dužem vremenskom razdoblju, korištenjem unutarnjih rezervi društva te dostupnih bankovnih kredita.

Materijalna prava su umanjena za 40% u odnosu na iste iz 2019. Ovo umanjenje će se nastaviti do izlaska iz krize, odnosno sukladno ostvarenim poslovnim prihodima u narednom razdoblju, no, kako nam je rekao g. Tonći Peović, direktor ZL Brač, otpuštanja nije bilo jer je odlučeno da svi radnici solidarno podnose teret krize kroz smanjenje plaće, što je rezultiralo zadržavanjem svih radnih mjesta.

Obzirom da Aerodrom Brač nije u većinskom državnom vlasništvu, a rezultati poslovanja su u skladu s kriterijima za potpore, Aerodrom Brač je koristio potpore Vlade RH za isplate dijela plaće .

Što se tiče planiranih projekata, projekt produljenja piste predviđen je korištenjem kohezijskih fondova EU i vlastitim učešćem u iznosu oko 17 milijuna eura. Obzirom na novonastale okolnosti, nije moguće planirano vlastito učešće, pa je zbog istog projekt zamrznut dok se ne definiraju novi uvjeti investicijskog ciklusa po pitanju kohezijskih fondova, ali i vlastitog učešća.

 

"Zračna luka Zadar je smanjila prava  sukladno dogovoru sa sindikatom. Privremeno su ukinuta sva prava koja proizlaze iz Kolektivnog ugovora, a to su: božićnice, regres, III.mirovinski stup, jubilarne nagrade i otpremnine.

Plaće do sada nisu smanjivane, a Uprava će, ovisno o situaciji i poslovanju, na vrijeme reagirati i u tom smislu, dok otpuštanja nije bilo.

Planirano je zapošljavanje sezonskih radnika, no ono je odgođeno do početka srpnja, s obzirom da tada najveći broj zrakoplovnih prijevoznika počinje s letenjem.

Trenutačna situacija na tržištu zračnog prijevoza koja je posljedica COVID-19 pandemije, imat će značajan utjecaj na poslovni rezultat svih zračnih luka diljem svijeta, pa tako i na Zračnu luku Zadar. Mnoge investicijske aktivnosti su slijedom toga prekinute ili prilagođene previđenom razvoju situacije. Jednako tako je i Zračna luka Zadar prilagodila dinamiku realizacije kapitalnog projekta za grad Zadar i širu regiju – proširenja i nadogradnje zgrade putničkog terminala. Razmatramo mogućnosti s ciljem što skorijeg početka izrade projektne dokumentacije novog putničkog terminala, a što planiramo pokrenuti najkasnije početkom sljedeće godine." – rekli su nam za kraj na ZL Zadar.

 

Zračna luka Pula nije smanjivala prava i plaće svojim zaposlenicima, a početkom srpnja su predviđena zapošljavanja sezonskih radnika s kojima su potpisani ugovori. No, dinamika istog ovisit će o broju zrakoplovnih operacija i svakako će biti značajno manje od prvotno predviđenog.

Zaposlenici koji su imali sklopljen ugovor o radu na određeno vrijeme, završetkom istog nisu ponovno zaposleni, dok otpuštanja nije bilo.

Od predviđenih projekata koji su sad zaustavljeni, navode se poboljšanje usluge shuttle prijevoza i promocije s ciljem zadovoljavanja potreba putnika.

 

Zračna luka Rijeka u svom odgovoru navodi da prava i plaće radnika nisu smanjeni, no dijelu radnika je u ožujku ponuđen rad na nepuno radno vrijeme što su neki prihvatili te tako radili do lipnja, odnosno do početka redovitih operacija, dok je dio koji taj oblik rada nije prihvatio, otpušten.

Sezonskog zapošljavanja neće biti već će se ta vrsta poslova pokriti iz stalno zaposlenog kadra.

Planirani su brojni projekti i investicije u daljnji razvoj i održavanje zračne luke Rijeka, ali su zbog korona-krize svi troškovi smanjeni na nužne te su sve investicije odgođene za neka bolja vremena.

 

Zračna luka Zagreb također nije otpuštala radnike, a o ostalim temama su nam rekli: „Unatoč tome što  je u razdoblju od ožujka 2020. zabilježen značajan pad prometa, a time i pad prihoda, nije došlo do smanjenja prava radnika u društvima Međunarodne zračne luke Zagreb koja su definirana u kolektivnim ugovorima. Dodatkom kolektivnom ugovoru koji je potpisan na razdoblje od 1. travnja do 30. lipnja 2020. nisu predviđena smanjenja prava radnika već jedino odgoda isplate određenih materijalnih prava do zadnjeg kvartala ove godine.

Društva Međunarodne zračne luke Zagreb su s predstavnicima reprezentativnih sindikata koji djeluju u zračnoj luci, dogovorila i potpisala dodatke kolektivnom ugovoru u kojima je utvrđena poseban način rada u razdoblju od travnja do lipnja 2020., s primjenom određenog broja tzv. aktivnih i neaktivnih sati tijekom svakog mjeseca. Primjenom ovakve nove organizacije rada, u navedenom razdoblju je po pojedinom mjesecu u prosjeku smanjena plaća za 15% mjesečno.

Bilo je predviđeno zapošljavanje radnika na rad na određeno vrijeme u razdoblju ljetnog reda letenja 2020. godine koje nije provedeno radi krize.

Radi utjecaja korona krize, bilo je neophodno donijeti određene izmjene u planiranju kapitalnih investicija i pažnjom dobrog gospodara optimizirati troškove, što smo i učinili. No, nadamo se kako će i ova kriza uskoro proći i da ćemo u najskorije vrijeme nastaviti s provedbom planiranih projekata.“

Zračna luka Osijek do zaključenja ovog teksta nije odgovorila na naš upit.

Posljedice na zračni promet su očite, a ostaje se nadati da će subjekti u narednom razdoblju povećanjem zračnog prometa uspjeti pokriti svoje troškove dok ćemo na projekte i rast avio industrije u Hrvatskoj ipak pričekati neka bolja vremena.

Twitter