Avioradar koristi kolačiće da bi Vam omogućio jednostavnije i ugodnije korištenje stranice. 

AVIORADAR - Novosti i informacije

Tramvajem ili vlakom do “Franje Tuđmana”

Ivo Gračanin.

f_800_450_16119285_00_images_Zeljeznice_HZPP61121x.jpg

 

Trenutačni gradonačelnik grada Zagreba najavljuje izgradnju tramvajske pruge od Kvaternikovog trga do Međunarodne zračne luke Zagreb.

Trasa pruge će ići od Kvaternikovog trga Heinzelovom ulicom i dalje Radničkom cestom do Domovinskog mosta. U ovom tekstu neće se doticati isplativosti gradnje ove tramvajske pruge, već što će ona donijeti putniku koji putuje zrakoplovom iz zagrebačke zračne luke.

 

Postojeće stanje

Godinama jedini prijevoznik koji je obavljao redovan linijski autobusni promet od zračne luke do grada je Pleso prijevoz. Otvaranjem novog terminala uvedena je nova autobusna linija broj 290 ZET-a (Zagrebački električni tramvaj) na relaciji Zagreb (Kvaternikov trg – zračna luka – Velika Gorica). Autobusi Pleso prijevoza polaze svakih pola sata iz Zagreba i iz zračne luke u vremenu od 4:00 do 20:00, iza 20h autobusi prema Zagrebu polaze nakon slijetanja zrakoplova. Vrijeme putovanja je oko 35 minuta. ZET-ova linija polazi svakih 35 minuta, te je sa njom potrebno oko 30-40 minuta, ovisno o gužvi na cesti.

 

Tramvaj do zračne luke

Prema projektu tramvajem od Kvaternikovog trga do Velike Kosnice bi trebalo 33 minute, te još ugrubo deset minuta do zračne luke, te time dolazimo do približno 45 minuta koje će trebati tramvaju da prevali ovu relaciju. U usporedbi sa autobusnim prijevozom tramvajem će trebati nešto više vremena nego sa autobusom. Predviđa se kako bi tramvaju polazili svakih 9 minuta, te bi satni kapacitet bio oko 1700 putnika. Postavlja se pitanje da li tramvaj donosi neke prednosti u odnosu na postojeći autobusni promet. Jedina prednost je u tome što će trasa tramvaja dobar dio puta biti odvojen od ostalog cestovnog prometa pa gužve na cestama neće u tolikoj mjeri otežavati promet. No opet je tramvaj ovisan o semaforima na raskršćima. Trasa kroz kojom bi prolazio tramvaj nije gusto naseljena poput drugih dijelova grada.

Zračna luka Zagreb u najprometnijim mjesecima ima preko 300.000 putnika mjesečno. Ukoliko se taj broj podijeli sa 30 dana, dolazimo do brojke od prosječno 10.000 putnika dnevno. Prva polijetanja kreću oko 6 sati ujutro i zadnja slijetanja su oko 23h, što znači da je aktivni promet putnika oko 18 sati dnevno. Podijelimo 10.000 dnevnih putnika sa 18 sati i dobijemo oko 555 putnika po satu. Sa 1700 putnika po satu tramvaj ima višak kapaciteta od oko 1100 putnika. Kako u zračnoj luci promet nije konstantan, već ima velikih oscilacija. Postoje periodi u danu kada je do desetak letova u satu, što znači i oko 1000-2000 putnika u tom satu. Time bi u satima kada je veliki promet tramvaj bio pun, dok u ostalim periodima gotovo prazan. Također treba uzeti u obzir da dobar dio putnika stiže vlastitim prijevozom do aerodroma. Prema tome treba uzeti i planirani broj putnika na cijeloj toj relaciji i kalkulacijom doći do zaključka da li je dovoljan autobus ili je potreban tramvaj.

 

Velika Gorica

Ako se pitate zbog čega podnaslov “Velika Gorica” razlog je taj što se Velika Gorica naslanja na MZLZ. Grad i okolica imaju oko 60.000 stanovnika. Velika Gorica nema idealno riješen javni prijevoz do Zagreba. Sa Zagrebom je povezana autobusnim linijama broj 268 i 330. Linija broj 268 je “spora” linija i staje na svim usputnim stanicama, te vozi 30-40 minuta, dok “brza” linija vozi oko 25 minuta. Vozna vremena se često produže ako autobusi zapnu u gužvama. Prometni stratezi koji planiraju javni gradski prijevoz u Zagrebu i okolici trebali bi gledati Veliku Goricu i MZLZ kao cjelinu, a ne svaki zasebno. Dovesti tramvaj do MZLZ, a zaboraviti Veliku Goricu je veliki propust stratega. Postoje planovi kako bi tramvaj došao i do Velike Gorice, ali bi to za putnike iz Velike Gorice značilo da bi putovali tramvajem gotovo 1 sat do Kvaternikovog trga. Time i ona “spora” autobusna linija broj 268 do Zagreba izgleda izrazito brza. 

 

Željeznica do Velike Gorice i do zračne luke

Najbliža željeznička pruga sa putničkim prometom je ona koja povezuje Zagreb sa Siskom, te je najbliži kolodvor Velika Gorica. Prema ovogodišnjem voznom redu vlakom od Zagreb Glavnog kolodvora do kolodvora u Velikoj Gorici treba 15 minuta vožnje sa putničkim vlakom koji staje na svim stanicama, dok sa brzim vlakom je za tu relaciju potrebno svega 13 minuta. Sadašnji kolodvor u Velikoj Gorici nalazi se na rubu grada i zbog udaljenosti od centra putnici iz Velike Gorice ne koriste vlak. Sadašnja pruga je jednokolosječna, te time ne omogućuje velik broj vlakova po satu. Sa izgradnjom drugog kolosijeka, broj vlakova u jednom satu se može povećati za nekoliko puta u odnosu na postojeću jednokolosječnu prugu. Vlak ima tu prednost što je odvojen od ostalog prometa, te time i u vrijeme najvećih špica u gradu, vlak nesmetano prolazi. Da dnevno izgubite samo pola sata čekajući u gužvi, to na godišnjoj razini ispadne da u gužvi provedete 5 dana, dakle koristeći brže vidove prijevoza možete uštedjeti dosta vremena i potrošiti ga na neke druge vama važnije stvari.

f_800_450_16119285_00_images_Zeljeznice_ZAGMZLZvlak.jpg

Pruga do zračne luke nema cilj u tome da isključivo povezuje zračnu luku i Zagreb, već bi ta željeznička linija postala gradska željeznica, koja povezuje dio Zagreba, naselja između Zagreba i Velike Gorice i Veliku Goricu. Kako se može vidjeti na slici na trasi od Glavnog kolodvora do MZLZ, bilo bi potrebno izgraditi nova stajališta: Cibona, Savski most, Avenija Dubrovnik, Velika Gorica – Zagrebačka, Pleso/Stari terminal i MZLZ. Sa tim stajalištima na trasi od Gavnog kolodvora do Zagreb Klare vlak postaje glavna okosnica javnog gradskog prijevoza na tom potezu. Mnogi koji putuju tramvajem svaki dan od Savskog mosta do centra Zagreba znaju koliko vremena je potrebno za prijeći tu udaljnost, otprilike 20 minuta u idealnim uvjetima, odnosno za vrijeme gužvi nerijetko i preko pola sata. Sa vlakom to se između Savskog mosta i Glavnog kolodvora može doći za 5 minuta. Sa čestim polascima, većina putnika bi se prebacila sa autobusa i tramvaja na vlak. Vrijeme putovanja željeznicom od Glavnog kolodvora do zračne luke bi iznosilo oko 20 minuta.

Kroz Veliku Goricu moguće je imati više varijanti trase željezničke pruge, donosimo dvije varijante.

Varijanta 1.

U prvoj varijanti odvojak željezničke pruge do zračne luke bi se odvajao zapadno od Velike Gorice, te uz zapadni rub grada uz Vukomeričku ulicu i ulicu Rudolfa Fizira prošla uz stari terminal gdje bi bilo stajalište koje bi pokrivalo naselje Pleso, ne nastavak trase do terminala "Franjo Tuđman". Ova trasa iznosi oko 5 kilometara, te bi imala 3 stanice. Na stajalištu "Zagrebačka" se može napraviti susatv "Park and Ride", koji omogućuje putnicima da do stanice stignu svojim automobilom, te da nastave putovanje valkom do centra Zagreba. Takvi sustavi su česti u velikim gradovima, kako bi se smanjio priljev automobila u centar grada. Također do stajališta "Zagrebačka" se može napraviti kružna autobusna linija kroz centar Gorice. Moguće bi bilo napraviti i više novih autobusnih linija kroz grad.

f_800_450_16119285_00_images_Zeljeznice_ekstenzijaMZLZ.jpg

 

Varijanta 2.

U drugoj varijanti željeznička pruga zaobilazi Veliku Goricu čineći djelomičan prsten oko grada. Ovom varijantom polovica grada bi imala dostupnost željezničke stanice sa udaljenošću od 1 kilometar od iste. Također bi i u ovoj varijanti bilo potrebno uvesti nove gradske autobusne linije koje bi povezivale grad sa željezničkim stanicama.

f_800_450_16119285_00_images_Zeljeznice_ekstenzijaMZLZv1.jpg

 

Zaključak

Tramvaj do zračne luke nije dobar odabir, jer putnicima neće omogućavati brže putovanje nego dosadašnji autobusni promet. Postojeća flota ZET-ovih tramvaja nije prilagođena putnicima sa velikom količinom prtljage, time bi putnicima koji putuju sa većom količinom prtljage bilo otežano kretanje kroz tramvajska vozila. Bilo bi poželjno ugrađivanje mjesta u tramvaju kamo bi se mogla odložiti prtljaga. Željezničko povezivanje zračne luke, Velike Gorice i dijela Zagreba bi omogućilo svim putnicima na toj relaciji brz i efikasan prijevoz. Uz omogućavanje “park and ride” sustava na željezničkim stanicama izvan gradova djelomično bi se smanjio broj automobila u već zagušenom centru Zagreba. Takav projekt bi bilo poželjno aplicirati na fondove EU, jer postoji velika vjerojatnost da bi za takav projekt bilo moguće dobiti do 85% bespovratnih sredstava čime lokalne zajednice i HŽ infrastruktura ne bi trebale potrošiti veliku količinu novaca na takav projekt, a dobitak za putnike bi bio višestruk. U idućoj tablici su grafički prikazana vremena putovanja željeznicom, tramvajem, autobusom, te osobnim automobilom. Sva vremena putovanja su u minutama.

f_800_450_16119285_00_images_Zeljeznice_Usporedbavrstaprijevoza.jpg

 

© OpenStreetMap contributors

Foto: Ivo Gračanin

Twitter